Nijemci: Učinimo Bosnu ponovo nacionalističkom

"Njegovo povlačenje već se moglo naslutiti. Christian Schmidt je posljednjih mjeseci morao posmatrati kako pod uticajem američke vlade politički poredak u ionako složenoj BiH ulazi u nove turbulencije. Drugim riječima: i Schmidt sada vidi da Trump ne želi stabilizirati zemlju, nego da nacionalističkim snagama daje slobodne ruke da teritorijalno podijele državu", piše Tageszeitung (TAZ) iz Berlina u tekstu pod nazivom „Učinimo Bosnu ponovo nacionalističkom" - Make Bosnia nationalistisch again.

Suživot u BiH opstao i uprkos fašističkim režimima u Hrvatskoj i Srbiji

„Budući da se snažno suprotstavio politici koju vodi Trump, političar CSU-a porijeklom iz Fürtha našao se pod snažnim američkim pritiskom. I ranije je bio izložen kritikama zbog simpatija prema hrvatskom nacionalizmu, zbog čega je izgubio ugled među intelektualcima i civilnim društvom, te stekao reputaciju da ne razumije historiju BiH. A to je poseban izazov, jer BiH nije samo višenacionalna država s četiri religijske zajednice – pravoslavnim i katoličkim kršćanima, bosanskim muslimanima i Jevrejima koji su uprkos svim potresima prošlog stoljeća ostali u zemlji. Ona ima i jedinstvenu evropsku historiju tolerancije i suživota, još od 1463. godine, kada su osmanski vladari proglasili vjerske slobode. Ta tradicija opstala je čak i nakon ulaska njemačkih trupa 1941. godine u BiH i progona Jevreja, Roma i Srba od fašističkih režima u Hrvatskoj i Srbiji. Socijalistički partizani borili su se za jedinstvo i zajedništvo", kaže se u članku Ericha Rathfeldera, prenosi DW.

Udarac za nenacionaliste

„Nakon raspada socijalističkog sistema, srpskim i hrvatskim nacionalistima u ratu 1992–1995. bilo je jasno da žele teritorijalnu podjelu zemlje. To je bio kontekst zločina etničkog čišćenja. Nakon rata i ustava u Daytonu 1995. godine, međunarodna zajednica pokušala je pronaći kompromis između nacionalista i nenacionalista. S uredom visokog predstavnika uspostavljena je i civilna institucija koja je trebala nadzirati i osiguravati provedbu Dejtonskog sporazuma, kao i izbore i rad parlamenata". TAZ podsjeća da je Schmidt na tu funkciju imenovan 2021. godine.

„No, s ratom u Ukrajini i jačanjem autoritarno-nacionalističkih pokreta, međunarodna situacija se mijenja. Nacionalisti i autokratski lideri počinju dovoditi u pitanje Dejtonski kompromis...Dodik prijeti otcjepljenjem entiteta pod srpskom kontrolom, dok dio hrvatskih političkih snaga želi formirati zaseban entitet na jugu zemlje. Nasuprot tome stoji većina stanovništva – Bošnjaci i građani koji se ne žele etnički određivati".

Njemački novinar piše i kako je Christian Schmidt prošle godine otvoreno ustao protiv Dodika i zabranio mu da nastavi s politikom podjele zemlje. "Time je konačno dobio podršku građanskog društva, demokratskih snaga i nenacionalista, koji se zalažu za građansku državu, u kojoj svi imaju jednaka prava". I dodaje: "Evropa se mora suprotstaviti i Trumpu i Putinu. Ona nije potpuno nemoćna a imenovanje nove osobe na čelo OHR-a moglo bi poslati važan signal. Jedan od saveznika nacionalista - Viktor Orbán- je uklonjen. A većina građana BiH i dalje polaže nade u Evropu".

Nova prekretnica

Süddeutsche Zeitung (SZ) piše kako je iz perspektive Milorada Dodika, povlačenje visokog predstavnika sljedeća prekretnica u njegovoj kampanji uspjeha. „Iz diplomatskih krugova u Sarajevu može se čuti da je američka vlada u posljednje vrijeme vršila snažan pritisak na Schmidta. Pretpostavlja se da tu, pored ideološke bliskosti Trumpovih MAGA-republikanaca s Dodikovom strankom, koja se predstavlja kao navodni branilac evropskog kršćanstva, važnu ulogu igraju i ekonomski interesi".

U središtu pažnje je plan za novi gasovod pod nazivom Južna interkonekcija. Američka ambasada u Sarajevu promovira ovaj projekat kao važan korak za BiH kako bi se oslobodila zavisnosti od ruskog gasa. Gasovod bi trebala graditi američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koju vode ljudi bliski Donaldu Trumpu.

SZ piše kako je zakon za izgradnju ovog gasovoda u BiH donesen po hitnom postupku i da je, prema ocjeni lokalnog ureda Transparency International, prilagođen konkretnom američkom investitoru; prethodno nije bilo javnog tendera. Delegacija EU u Sarajevu upozorila je da bi taj zakon mogao ugroziti perspektivu pristupanja BiH EU i dovesti u pitanje isplatu evropskih sredstava.

Schmidt je, s tim u vezi, upozorio na neriješeno pitanje vlasništva nad državnom imovinom u BiH - pripada li ona državi ili entitetima. Zbog toga bi, prema važećem pravnom okviru, planirana izgradnja gasovoda mogla biti u suprotnosti s ustavom.

„Posmatrači pretpostavljaju da američka vlada strahuje od otpora visokog predstavnika ovom projektu i da zato zagovara imenovanje „poslušnijeg" nasljednika. U kojoj mjeri će administracija Donald Trump uspjeti provesti svoje interese zavisi i od evropskih članica u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje zajedno odlučuju o budućem nasljedniku", zaključuje Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad